Često postavljana pitanja

Namirnice za wellness i zdravstveno jeljenje su hrana i napici specifično odabrani da podržavaju vaše fizičko zdravlje i dobrobiti. Ovo uključuje organske voće i povrće, cijelo zrnje, zdrave masti, proteine biljnog i životinjskog podrijetla, te hrane bogate vlaknima i mikro hranjivim tvarima. Naš cilj je pružiti vam pristup najboljim namirnicama koje mogu pomoći u postizanju vaših zdravstvenih ciljeva.

Organska hrana je uzgajana bez sintetičkih pesticida, herbicida i kunstnih đubriva. Konvencionalna hrana često sadržava ostatke kemikalija koje se koriste u poljoprivredi. Organska hrana obično ima višu razinu antioksidanata i može sadržavati manje teških metala. Za zdravstveno jeljenje, organska hrana se često preporučuje jer je manja vjerovatnoća izloženosti kemijskim ostatcima.

Počnite s malim promjenama: uključite više voća i povrća u svoje obroke, zamijenite bjelike žitarice s cijelim žitaricama, izaberite zdrave masti kao što su maslinovo ulje i avokado, te povećajte unos vode. Nije potrebno drastično promijeniti cijelu prehranu preko noći. Prirodne, postepene promjene su najdržive na dugi rok i lakše se prilagođavaju vašem životnom stilu.

Zelena povrća poput brokule, špinata i kupusa su izvanredni izvori vitamina K, C, folata, kalija i antioksidanata. Sadržavaju sulforafan, kemijsku tvar koja podržava prirodne obrambene mehanizme organizma. Redovno konzumiranje zelenih povrća dio je skoriji zdravog načina prehrane koji čine brojna zdravstvena tela diljem svijeta.

Idealno, većina nutrijenata trebala bi dolaziti iz cijele hrane. Međutim, neki nutrienti mogu biti teži za dobivanje samo iz prehrane, posebno u određenim klimama ili geografskim regijama. Primjerice, vitamin D je koristan u sjevernim dijelovima gdje je manje sunčevog svjetla, a vitamin B12 je važan za vegetarijance i vegane. Najbolje je savjetovati se sa stručnjakom prije nego što dodate supplemente.

Voće i povrće trebate čuvati na pravnoj temperaturi - većina zelenih povrća ide u hladnjak, dok tropsko voće kao banana i avokado može biti na sobnoj temperaturi. Naizmjence izbjegavajte direktnu izloženost sunčevoj svjetlosti koja može razgraditi određene vitamine. Cipole i krumpir čuvajte u mraku i hladnom mjestu. Cijelim žitaricama dodajte malo vlage ako ste ih prebacilic u spremnike, i kupite samo količine koje ćete potrošiti u razumnom vremenu.

Omega-3 masne kiseline su esencijalne masti koje naše tijelo ne može proizvesti samostalno. Nahode se u mastnoj ribi poput lososa, srdele i pastrve, kao i u biljnim izvorima poput semena lana, sjemenki chia, oraha i repičinog ulja. Redovna konzumacija omega-3 masnih kiselina pomaže da se održi zdravlje srca, mozga i zglobova. Stručnjaci obično preporučuju najmanje dvije porcije ribolje tjedno za zdrave odrasle osobe.

Brzi ugljikohidrati, poput bijelog kruha i šećera, brzo se apsorbiraju što uzrokuje brz porast razine šećera u krvi. Spori ugljikohidrati, poput cijelih žitarica, povrća i mahunarki, apsorbiraju se polako što daje osjetljiv, dugotrajan izvor energije. Spori ugljikohidrati su bolji izbor za zdravstveno jeljenje jer pružaju bolje osijecanje sitosti i stabilniju energiju tijekom dana, što je važno za koncentraciju i mentalno zdravlje.

Etikete trebajte čitati od vrha prema dnu: prvo pogledajte veličinu porcije, zatim kalorijsku vrijednost i nutriente kao što su proteini, ugljikohidrati i masti. Obratite pažnju na sadržaj soli i šećera - preporučeni dnevni unos soli je manje od 6 grama, a dodane šećere trebajte minimizirati. Pogledajte popis sastavnika - prvi na listi su u najvećoj količini. Izbjegavajte proizvode s dugim listama kemijskih dodataka i konzervansa koji nisu prirodnog podrijetla.

Opća preporuka je osam čaša vode dnevno, ali točan iznos ovisi o vašoj veličini, aktivnosti i klimi. Bolji pokazatelj je boja urina - trebala bi biti jasna ili blago žuta. Ako je tamna, trebate piti više vode. Voda je važna za normalno funkcioniranje svanih funkcija, čišćenje organizma, održavanje ravnoteže elektrolita i regulaciju temperature. Prehrana s puno voća i povrća također pridonosi hidrataciji budući da su bogati vodom.

Ako nemate celijakiju ili osjetljivost na gluten, nema znanstvenih dokaza da vam prehrana bez glutena može koristiti. Proizvodi bez glutena su često procesirana hrana viša u šećeru i nižu u vlaknima od svojih ekvivalenata sa glutenom. Međutim, ako ste razvili netoleranciju ili osjetljivost, izbjegavanje glutena može vam olakšati probavni sustav. Najbolje je konzultirati se sa stručnjakom prije nego što promijenite svoju prehranu zbog ovoga razloga.

Najbolje su voće i povrće raznolike boje budući da svaka boja predstavlja drugačite antioksidante i nutriente. Crne borovnice su bogate antocijanima, crvena paprika sadrži vitamin C, zeleno povrće je bogato folom i vitaminom K, a narančasto povrće kao šargarepa i slanutak sadržavaju beta-karoten. Jagode, jabuke, broccoli, spinat, rajčice i brokoli su među najvišim izbor za puhanje u vašu prehranu zbog svoje nutritivne gustoće i dobrog omjera kvalitete i dostupnosti.